Velika je staro naselje što svjedoče nađeni rimski grobovi i novac, a koje leži podno brda Lapjak na Papuku u požeškoj kotlini, 12 kilometara sjeverno od Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 metara, a općina broji čak 23 manja naselja! Pri ulasku u Veliku plijeni pogled na Velički grad koji se nalazi na južnoj strani Lapjaka na visini od 447 m. To je dobro sačuvana srednjovjekovna kula, pretpostavlja se iz 13. stoljeća. Prvi puta se Velika spominje u pisanoj povijesti 1226. godine kao sjedište gospoštije.

Ovaj je kraj u 17. stoljeću bio značajno kršćansko, crkveno i prosvjetno središte Slavonije jer ima samostansku školu, novicijat i sjemenište. Zbog povijesnog značaja same župne crkve, te velike kulturne potrebe samoga mjesta, sve većeg broja turista i vikendaša, 1974. godine osnovan je i otvoren u prostoru crkve odjel Dijecezanskog muzeja zagrebačke nadbiskupije s vrijednim izlošcima crkvenih i drugih vrijednih predmeta vezanih za rad i život vjernika u Velikoj i okolici.

Bogato kulturno središte

Izvorište tople vode u Velikoj već su koristili i Rimljani, a to se osobito odnosi na Turke u 16. i 17. stoljeću. Izgradnja željezničke pruge 1914. godine pokrenula je i razvoj toplica, a oživljavanju turizma svakako doprinosi i Planinarski dom Lapjak. Velika danas ima status općine i broji 5.888 stanovnika. Lepeza turističke ponude sastoji se od bogate kulturno-povijesne građe. Ispod Topličke glave izviru jaka vrela tople koja također pružaju veliki potencijal, no čeka se na obnovu Toplica i ponovno puštanje u rad.

Također, treba spomenuti i lijepo uređene skijaške staze Nevoljaša u okolici same Velike. Velika je bila, a i danas je bogato kulturno središte koje njeguje folklorsku baštinu, slavonske običaje i posebnu veličku narodnu nošnju.

Foto: Općina Velika